Lipidogram: što mjeri, treba li biti natašte i koji je vaš cilj za LDL

Što mjeri lipidogram

Lipidogram mjeri četiri stvari: ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride. LDL se u većini hrvatskih laboratorija ne mjeri nego izračunava iz ostala tri retka: Pravilnik o vrstama pretraga navodi ga kao „LDL-kolesterol (računski)“, a jedan zagrebački laboratorij za njega u cjeniku navodi cijenu od 0,00 €. Kad su trigliceridi jako visoki, taj izračun postaje nepouzdan, pa liječnik gleda ne-HDL kolesterol ili traži izravno mjerenje.

Mnogi nalazi dodaju i indeks ateroskleroze, izračunat iz istog uzorka. To nije dodatna pretraga, nego dijeljenje brojeva koji su već na papiru. Isti pravilnik među lipide svrstava i „izgled seruma“: ako je uzorak mliječno mutan od masnoće, laboratorij to može zapisati, a to je obično znak da su trigliceridi visoki ili da obrok nije bio davno.

Granice na hrvatskom nalazu

Za masnoće hrvatski laboratoriji uglavnom ne ispisuju raspon „od–do“, nego jednu granicu s preporukom. Primjeri ispod iz cjenika su jednog zagrebačkog laboratorija; drugi laboratoriji ispisuju druge brojeve, pa isti rezultat na jednom nalazu ima oznaku, a na drugom nema.

Redak koji je cilj, a ne granica

Ukupni kolesterol, HDL i trigliceridi čitaju se prema granici. LDL kolesterol se u liječenju čita prema cilju, a cilj ovisi o vašem ukupnom riziku za srce i krvne žile, koji liječnik procjenjuje iz dobi, spola, pušenja, krvnog tlaka, šećerne bolesti, rada bubrega i bolesti u obitelji. Europske smjernice ESC/EAS postavljaju ciljeve ispod 3,0 mmol/L kod niskog rizika, ispod 2,6 kod umjerenog, ispod 1,8 kod visokog i ispod 1,4 mmol/L kod vrlo visokog rizika, primjerice nakon srčanog ili moždanog udara.

Zato dvije osobe mogu imati isti LDL, jedna označen, druga ne, i oba nalaza mogu biti točna. Granica od 3,0 otisnuta na papiru zadana je vrijednost laboratorija, a ne nužno vaš cilj.

Ti se ciljevi u praksi teško postižu. U hrvatskoj studiji bolesnika vrlo visokog rizika koje prate specijalističke ambulante cilj za LDL postiglo je samo 41,5 %. A u hrvatskom dijelu studije EUROASPIRE V, među ljudima koji se liječe od povišenih masnoća, tlaka ili šećera, samo je 17,1 % znalo svoju vrijednost LDL-a i svoj cilj.

Treba li za lipidogram biti natašte?

U Hrvatskoj uglavnom da. Laboratoriji za lipidogram traže 12 sati bez hrane, a voda je dopuštena: Poliklinika Breyer dodaje da u tih 12 sati ne treba piti alkohol ni kavu ni pušiti, a 48 sati prije izbjegavati alkohol i intenzivan trening; Medikol traži da nakon 19 sati prethodne večeri ne jedete. Opća bolnica Zadar savjetuje i laganu, nemasnu hranu dan prije. Slijedite uputu svog laboratorija, jer se vaš nalaz čita uz pretpostavku da ste je poštovali.

Europska stručna društva 2016. zauzela su drukčiji stav i preporučila lipidogram bez gladovanja kao pravilo. Razlog je veličina razlike: nakon običnog obroka najveće prosječne promjene su oko +0,3 mmol/L za trigliceride i −0,2 mmol/L za ukupni i LDL kolesterol, dok se HDL i lipoprotein(a) ne mijenjaju. Vrijednosti uzete natašte i nakon obroka jednako dobro predviđaju bolest srca. I Poliklinika Analiza piše da se kolesterol nakon obroka malo mijenja, ali da se nalaz izvađen natašte lakše uspoređuje s prethodnim.

Gladovanje se, prema tom konsenzusu, ponovno razmatra kad trigliceridi bez gladovanja prijeđu 5 mmol/L. Ako ste slučajno doručkovali, recite to prije vađenja: liječnik će znati trebate li novo vađenje natašte.

Kad lipidogram nije mjerodavan

Masnoće reagiraju na bolest. Jedan zagrebački laboratorij u uputama navodi da se kolesterol ne bi trebao određivati prije nego što prođe 8 tjedana od srčanog udara, operacije, ozljede ili akutne bakterijske ili virusne infekcije. Nalaz izvađen tijekom ili odmah nakon takvog stanja ne opisuje vaše uobičajene vrijednosti.

Isti laboratorij savjetuje da se dva tjedna prije pretrage hranite uobičajeno i ne mijenjate tjelesnu težinu. Lijekove za masnoće uzimajte kao i inače, osim ako vam liječnik ne kaže drukčije, jer se kontrolni lipidogram upravo zato i radi.

Kako se retci povezuju

Trigliceridi su redak na koji najviše utječe ono što ste radili jučer: obrok ih podiže, a podiže ih i alkohol prethodne večeri. Jedan povišen triglicerid na uzorku nakon obroka rijetko je nalaz kakvim izgleda.

HDL se mijenja sporo i obrok ga ne remeti. To je i redak na kojem se vidi pušenje: u studiji koja je ljude grupirala prema tome koliko puše, pušači su imali viši ukupni kolesterol, trigliceride i LDL, a niži HDL, s najizraženijim obrascem kod teških pušača. U Hrvatskoj svakodnevno puši 22,1 % stanovnika od 15 godina naviše.

Ne-HDL kolesterol, ispisan na nekim nalazima, ukupni je kolesterol umanjen za HDL: obuhvaća sav kolesterol koji nose čestice što se mogu taložiti u stijenkama arterija. Europski konsenzus predlaže da se vrijednost bez gladovanja od 3,9 mmol/L ili više označi.

Kada se zabrinuti zbog lipidograma

Nekoliko brojeva važno je sami za sebe, kakav god bio ostatak vašeg rizika. Oni zaslužuju izravan razgovor s obiteljskim liječnikom, a ne čekanje sljedećeg redovnog pregleda.

Što lipidogram ne govori

Ne mjeri stanje vaših arterija. Mjeri tvari koje godinama pridonose tom stanju. Jedan nalaz jedna je točka na crti koja postaje informativna tek kad ih imate nekoliko.

I ne govori ništa o ostatku vašeg rizika za srce: krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, obiteljska povijest i dob nose težinu koju nijedan redak masnoća ne može pokazati, i upravo je zato cilj za LDL osoban.

Koliko često provjeravati masnoće

Ne postoji jedan raspored za sve: koliko često ponavljati lipidogram ovisi o dobi, prethodnim nalazima i ukupnom riziku. Ako ste počeli uzimati lijek za masnoće ili vam je promijenjena doza, kontrola se obično radi nakon nekoliko tjedana, a poslije prema dogovoru s liječnikom. Za praćenje promjene najbolje je ostati u istom laboratoriju.

Mlađi ljudi to često preskoče. U Europskoj zdravstvenoj anketi iz 2019. kolesterol nikad nije bio izmjeren kod 26,4 % Hrvata u dobi od 25 do 34 godine, a kod samo 4 % onih od 65 do 74 godine.