Sideropenična anemija: koje pretrage otkrivaju manjak željeza

Što ulazi u pretrage željeza

Pretrage željeza obično spajaju četiri mjerenja: serumsko željezo, transferin ili ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC, ponegdje i UIBC), zasićenost transferina i feritin. Feritin opisuje pohranjeno željezo; ostala tri opisuju ono što trenutačno kola krvlju i koliko je prijenosni sustav pun. Smjernice Hrvatskog društva za hematologiju navode da su u svakodnevnoj dijagnostici dovoljni MCV, RDW, željezo, TIBC, njihov omjer i feritin.

Feritin je zaliha željeza u tijelu, poput sefa spremljenog za kasnije. Zaliha i protok odgovaraju na različita pitanja, i zato je nalaz koji navodi samo serumsko željezo teško protumačiti.

Feritin ili krvna slika: zašto KKS ne mjeri željezo

Kompletna krvna slika ne mjeri željezo. Pokazuje hemoglobin i veličinu crvenih krvnih stanica, a oni se mijenjaju tek kad manjak traje dovoljno dugo da utječe na stvaranje crvenih krvnih stanica. Laboratorij Synevo to opisuje ovako: tijelo najprije troši zalihe u obliku feritina, a tek kad se iscrpe, pada hemoglobin i razvija se sideropenična anemija.

Taj je jaz veći nego što većina očekuje. U američkim nacionalnim podacima o djevojkama i mladim ženama od 12 do 21 godine 38,6 % imalo je manjak željeza prema feritinu, ali među njima 83,6 % nije imalo anemiju. U istraživanju trudnica u prvom tromjesečju iz istočne Hrvatske manjak željeza ili sideropeničnu anemiju prema hemoglobinu imalo je 17,7 %, a prema zasićenosti transferina ispod 20 % čak 32,8 %. Uredna krvna slika dakle ne isključuje manjak željeza.

Granica feritina i danas je sporna

To je dio koji vrijedi znati prije nego što svoj broj usporedite s bilo čim. Hrvatski laboratoriji feritin izdaju u µg/L, a američke stranice u ng/mL: to je isti broj, pa su 30 µg/L i 30 ng/mL jednaka vrijednost.

Hrvatske smjernice za sideropeničnu anemiju navode da je feritin najčešće ispod 15 µg/L, ali da je vrijednost ispod 30 µg/L dijagnostički pokazatelj apsolutnog manjka željeza. Sustavni pregled 29 smjernica stručnih društava zaključio je da se preporuke jako razlikuju i da u većini stanja treba razmotriti granicu od 100, uz zasićenost transferina od 20 %, osim u posebnim situacijama poput mladih zdravih žena s obilnim mjesečnicama. Švicarski stručni konsenzus, za osobe bez upale, zaključio je da granica od 30 dobro otkriva manjak bez anemije i da i vrijednosti od 30 do 50 uz zasićenost ispod 20 % mogu upućivati na njega. Američko gastroenterološko udruženje kod osoba s anemijom preporučuje granicu od 45 umjesto 15.

Zaključak je jasan: feritin od 25 uz donju granicu laboratorija od 15 nije automatski u redu, a donja granica otisnuta na nalazu samo je jedna od nekoliko konvencija. To je pitanje za vašeg liječnika, uz vaše simptome, a ne redak koji se rješava iz tablice.

Upala može sakriti manjak

Feritin je i bjelančevina akutne faze: raste s upalom, neovisno o tome koliko je željeza pohranjeno. Upalne bolesti crijeva, zatajivanje srca, kronična bubrežna bolest ili prolazna infekcija mogu zato podići feritin u referentni raspon dok je zaliha ispod njega niska.

Zato se pretrage željeza čitaju uz pokazatelj upale poput CRP-a, i zato je korisna zasićenost transferina. Hrvatske smjernice opisuju takav funkcionalni manjak kao feritin uglavnom iznad 100 µg/L, često između 100 i 300 µg/L, uz zasićenost transferina ispod 20 %. Pregled dokaza za kronične bolesti vrijednost feritina ispod 100 ili zasićenost ispod 20 % smatra spojivima s manjkom željeza.

Obrnuti je slučaj jednostavniji: upala gura feritin gore, a ne dolje, pa je nizak feritin teško objasniti nečim drugim.

Nisko, vrlo nisko ili visoko: što koji nalaz sugerira

Nisko željezo ili nizak feritin: što je gore? To nisu suparnici, nego različita mjerenja. Sve smjernice iz pregleda 29 dokumenata manjak željeza definirale su feritinom, jer on odražava zalihu. Nisko serumsko željezo samo za sebe opisuje jedan trenutak, a upala ga može držati niskim i kad su zalihe dovoljne.

Hrvatske smjernice anemiju definiraju hemoglobinom ispod 130 g/L kod muškaraca, ispod 120 g/L kod žena i ispod 110 g/L kod trudnica. Kod muškaraca s hemoglobinom ispod 120 g/L i žena u menopauzi ispod 100 g/L uzrok treba potražiti što hitnije, kako bi se isključila ozbiljnija bolest.

Visoke vrijednosti imaju svoj kratki popis. Povišeno serumsko željezo može upućivati na višak željeza poput hemokromatoze, na trovanje olovom ili na bolest jetre, dok visok feritin češće odražava upalu nego previše željeza. Koje objašnjenje vrijedi, čita se iz cijelog nalaza, pa je visoka vrijednost razlog za razgovor s liječnikom, a ne zaključak.

Prije pretrage i nakon nje

Laboratorij Synevo traži da se krv za željezo vadi u standardizirano vrijeme, ujutro i natašte, i da se 24 do 48 sati prije ne piju sokovi obogaćeni vitaminima. Ako uzimate tablete željeza ili multivitamine sa željezom, kontrolu serumskog željeza savjetuje najranije tjedan do deset dana nakon zadnje tablete, a tri dana nakon intravenske primjene. Recite laboratoriju što uzimate.

A ako se manjak potvrdi, pitanje zašto važnije je od broja. Hrvatske smjernice naglašavaju da liječenje sideropenične anemije traži timski rad, jer je važno na vrijeme otkriti uzrok koji je doveo do gubitka željeza, a američki gastroenterolozi objavili su posebne smjernice o tome kako tražiti uzrok kod osoba s anemijom. Objašnjenje je ono zbog čega postoji razgovor s liječnikom.