Glomerularna filtracija: što pokazuje eGFR i kada nalaz znači bolest

Što ulazi u bubrežne pretrage iz krvi

Bubrežni dio nalaza obično sadrži kreatinin, izražen u µmol/L, ureu u mmol/L i iz kreatinina izračunatu procjenu glomerularne filtracije, eGFR. Hrvatski nalazi navode ureu, a ne američki BUN, pa brojevi sa stranih stranica nisu izravno usporedivi. Uz njih se često nalaze i elektroliti koje bubrezi drže u ravnoteži: natrij, kalij i klorid. Popis ovisi o laboratoriju, pa provjerite retke otisnute na vlastitom nalazu.

Ti se redovi čitaju zajedno, nikad jedan po jedan. Nacionalne preporuke Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatske komore medicinskih biokemičara navode da se kronična bubrežna bolest dijagnosticira i svrstava u stadije prema eGFR-u i prema albuminu ili bjelančevinama u mokraći. Krv je dakle samo pola slike.

Kreatinin mjeri vaše mišiće koliko i bubrege

Kreatinin je otpadni produkt mišića koji bubrezi uklanjaju iz krvi. Njegova razina zato ovisi o dvije stvari: koliko ga dobro bubrezi uklanjaju i koliko ga mišići proizvode.

Ta druga polovica objašnjava nalaze koji inače izgledaju proturječno. Mišićav mladić i sitna starija žena s jednakom funkcijom bubrega neće imati isti kreatinin. Međunarodne smjernice za bolesti bubrega nabrajaju uobičajene uzroke: vrlo velika ili vrlo mala mišićna masa, bodybuilding i ekstreman trening, prehrana bogata bjelančevinama i dodaci kreatina, ali i vegetarijanska prehrana mijenjaju kreatinin bez ikakve promjene u bubrezima.

Računa se i jedan obrok. Jedan kuhani obrok mesa ili ribe može podići kreatinin za oko 20 µmol/L, dovoljno da eGFR padne za otprilike 20 bodova, a razmak od barem 12 sati nakon takvog obroka uklanja taj učinak. Laboratorij Synevo dodaje da je kreatinin ujutro nešto niži nego navečer.

Zato se i referentni rasponi razlikuju po spolu, i zato kreatinin na gornjoj granici kod osobe s malo mišića zaslužuje više pozornosti od iste brojke kod osobe s mnogo mišića.

eGFR je izračun, a ne mjerenje

Procijenjena glomerularna filtracija na vašem nalazu nije izmjerena. Izračunata je iz kreatinina, uz dob i spol, pomoću formule, i nosi nesigurnost te formule. Hrvatske nacionalne preporuke iz 2017. preporučuju formulu CKD-EPI iz 2009., a u SAD-u je 2021. uvedena nova inačica bez varijable rase. Laboratoriji su ipak dugo radili različito: u hrvatskoj anketi iz 2014. tri od četiri laboratorija koji mjere kreatinin uopće nisu izdavala eGFR.

Na nalazu obično piše koja je formula korištena, a rezultat je preračunat na prosječnu veličinu tijela, a ne na vašu. Praktična posljedica: eGFR je izvrstan za praćenje trenda, a loš za čitanje jedne decimale. Kad je mišićna masa neobična, procjenu može potvrditi drugi pokazatelj, cistatin C.

Dvije vrijednosti iz različitih laboratorija ili izračunate različitim formulama nisu izravno usporedive. Skok na vašoj krivulji u trenutku promjene laboratorija pripada metodi, a ne vašim bubrezima.

Kolika je normalna glomerularna filtracija za vašu dob?

Mnogi nalazi navode samo kategorije: 90 i više uredno, 60 do 89 blago sniženo, 45 do 59 blago do umjereno, 30 do 44 umjereno do značajno, 15 do 29 značajno sniženo, a ispod 15 zatajenje bubrega. No eGFR pada s dobi i kod ljudi bez bolesti bubrega. Američka nacionalna zaklada za bubrege navodi prosjek od oko 116 kod osoba u dvadesetima i oko 75 kod osoba od 70 i više godina, pa je eGFR od 85 kod sedamdesetogodišnjaka posve drugačiji podatak od iste brojke u dvadeset petoj.

Rasponi ovdje najviše zavaravaju. Svaki ostavlja otprilike jednu od 20 zdravih osoba izvan granica na bilo kojoj pretrazi, a jedna granica otisnuta za sve dobi ne prati to sporo opadanje.

Jedan nalaz nikad nije kronična bubrežna bolest

Jedan snižen eGFR je nalaz, a ne dijagnoza. Kronična bubrežna bolest definira se promjenama koje traju najmanje tri mjeseca: obično eGFR ispod 60 ili omjer albumina i kreatinina u mokraći od 3 mg/mmol (30 mg/g) ili više, potvrđen ponovljenom pretragom, osim ako ranije postoji dokaz da problem traje dulje.

Zato se snižena vrijednost obično ponavlja, a ne liječi odmah, i zato je mokraća važna koliko i krv: međunarodne smjernice preporučuju da se osobama s rizikom provjere i albumin u mokraći i filtracija. Poliklinika Breyer savjetuje osobama sa šećernom bolešću da eGFR i albumin u mokraći kontroliraju barem jednom godišnje.

Vrijedi i obrnuto: rana bolest bubrega česta je i tiha. U nacionalnom istraživanju EH-UH 2 na nasumično odabranim odraslima u Hrvatskoj neki stupanj kronične bubrežne bolesti imalo je 17,1 %, a za svoju bolest znalo je samo 9,5 % njih. Ako imate šećernu bolest ili povišen krvni tlak, pitajte uključuju li vaše kontrole bubrega i pretragu mokraće.

Urea i ostatak nalaza

Urea raste kod dehidracije, kod prehrane bogate bjelančevinama i kod krvarenja u probavnom sustavu, a ne samo kod smanjenog rada bubrega. Čita se uz kreatinin, a ne sama, i njihov odnos nosi podatak koji nijedan nema sam.

Elektroliti na istom nalazu opisuju ravnotežu koju bubrezi održavaju: natrij, kalij i klorid. Mijenjaju se iz mnogo razloga, među kojima je i nekoliko čestih lijekova, i čitaju se zajedno.